Korištenjem transformacije mješavine energije u kontekstu ugljične neutralnosti, instalirani kapacitet obnovljive energije ubrzat će rast. Ove je godine nekoliko zemalja i regija objavilo planove za postizanje ugljične neutralnosti do 2050., uključujući najavu Kine da će postići ugljičnu neutralnost do 2060. U kontekstu ugljične neutralnosti, Međunarodna agencija za energiju očekuje da će potražnja za električnom energijom iz obnovljivih izvora porasti za 2/3 od 2020. do 2030., što predstavlja oko 80% porasta globalne potražnje za električnom energijom. Prema Li Chuangjunu, direktoru Odjela za novu i obnovljivu energiju Nacionalne uprave za energetiku, do kraja 14. petogodišnjeg plana udio instalirane proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora povećat će se s 43,5% u listopadu 2021. na više od 50%.
Fotonaponska energija i energija vjetra vodeći su novi izvori energije, a njihov instalirani kapacitet i proizvodnja električne energije značajno će se ukupno povećati. Instalirani kapacitet: Prema Uredu za energetiku, od listopada 2021., instalirani kapacitet domaće elektrane na vjetar je 299 GW, a instalirani kapacitet fotonaponske proizvodnje energije je 282 GW, oboje nastavljaju održavati prvi svjetski instalirani kapacitet vjetroelektrana i fotonapona u obnovljivi izvori energije činili su 30%, odnosno 28%. Prema Global Energy Interconnection Cooperation Organisation, očekuje se da će do 2030. kineska instalirana energija vjetra činiti 21% ukupnog instaliranog kapaciteta, a PV će činiti 27% ukupnog instaliranog kapaciteta, što čini gotovo 50% ukupno. 2050. Kineska instalirana energija vjetra činit će 29% ukupnog instaliranog kapaciteta, a PV će činiti 46% ukupnog instaliranog kapaciteta, što čini 80% ukupnog. Što se tiče proizvodnje električne energije, očekuje se da će udio proizvodnje energije iz vjetra porasti sa 6% u 2020. na 18% u 2030., a udio fotonaponske proizvodnje sa 4% u 2020. na 11% u 2030. godini, s kombinirani udio od 30% u 2030.
